Pages

Film kao sredstvo političke propagande
Film kao sredstvo političke propagande
Tea Stojanac
Ovaj završni rad istražuje povezanost između propagande i filma kao masovno-umjetničkog medija. Polazi od samih početaka razvoja filma gdje se razvoj filmske industrije pregledava po tehnološkim, društvenim i ekonomskim aspektima. Nadalje, u povijesnom djelu rada detaljno se pregledava povijest hrvatskog filma te se u tom kontekstu istražuje modernitet filma kao medija. Drugi dio ovog završnog rada bavi se pojmom propagande za čije je shvaćanje potrebno razumijeti masovnu...
Filmska publika: istraživanje odrednica filmskog ukusa
Filmska publika: istraživanje odrednica filmskog ukusa
Tajana Škoro
Kino je odigralo važnu ulogu u stvaranju medijske kulture i procesima medijatizacije u društvima 20. stoljeća. Kino je počelo proizvoditi i širiti masovnu popularnu kulturu; usporedno s industrijskim rastom, ono je odigralo povijesno ključnu ulogu u stvaranju medijske kulture i medijacije društva. Zajedno s filmskom kamerom i filmskim projektorom, film je zapravo bio prvi elektronski medij koji je stvorio publiku masovnih medija u ljudskoj povijesti. Zbog osobitosti svoje tehnike,...
Filmski Zoo: odabrani primjeri
Filmski Zoo: odabrani primjeri
Ana Zidar
Rad ne sadrži sažetak.
Financiranje javnih potreba u Republici Hrvatskoj
Financiranje javnih potreba u Republici Hrvatskoj
Kristina Rupčić
Država kroz program financiranja javnih potreba svojim građanima nastoji omogućiti kvalitetan život. Javne se potrebe financiraju javnim rashodima čija sredstva država prikuplja na različite načine. Prvenstveno, javne prihode država prikuplja ubiranjem poreza koji predstavljaju najizdašniji javni prihod. Zatim i ostalim oblicima javnih prihoda kao što su doprinosi, pristojbe ili takse, prihodi od imovine, pomoći, prihodi od vlastite djelatnosti, kazne, donacije, te javni zajam...
Financiranje javnih potreba u kulturi na lokalnoj razini
Financiranje javnih potreba u kulturi na lokalnoj razini
Ana Lamza Bašić
Javne potrebe u kulturi na lokalnoj razini obuhvaćaju programe, projekte, kulturne djelatnosti i manifestacije koji su od značaja za lokalnu zajednicu. Financiranje javnih potreba u kulturi na lokalnoj razini ostvaruje se prihodima iz vlastitih izvora kao što su gradski porezi i komunalne naknade, propisani udjeli u zajedničkim prihodima, te dotacije iz županijskog i državnog proračuna. Ovim radom se usporedno prikazuje raspodjela financijskih sredstava kulturnim ustanovama s redovnom...
Financiranje kreativnih i kulturnih industrija putem crowdfunding kampanja
Financiranje kreativnih i kulturnih industrija putem crowdfunding kampanja
Laura Plantak
Rad se bavi temom u okviru koje se želi saznati koji su razlozi korištenja odnosno nekorištenja crowdfundinga kao izvora financiranja poslovnih pothvata ili projekata u kreativnim i kulturnim industrijama. U teorijskom okviru analizirane su kreativne i kulturne industrije i crowdfunding kroz razvoj, njihove modele i trenutno stanje. Kroz istraživanje provedeno na razini Republike Hrvatske i Osječko-baranjske županije istaknuta je problematika pokretanja kampanja u Republici Hrvatskoj...
Financiranje kulture i umjetnosti u Republici Hrvatskoj
Financiranje kulture i umjetnosti u Republici Hrvatskoj
Andrea Borovečki
Pitanje financiranja kulture jedno je od najizazovnijih područja kada se govori o rastu, napretku, ali često i pukom preživljavanju kulturnih organizacija. Današnje je globalno tržište iznimno dinamično, a karakteriziraju ga česte i snažne promjene trendova te snažna i nepredvidiva konkurencija. U takvim je tržišnim uvjetima teško opstati bez obzira na industriju i orijentiranost, a posebno teško onim organizacijama koje svoje prihode ne mogu temeljiti isključivo na prodaji...
Fiskalni sustav Europske Unije
Fiskalni sustav Europske Unije
Ana Stojšić
U svom dugom i kompliciranom postupku, Europska unija (EU) je ujedinila različite zemlje i postavila ih za svoje članice. Postajući međunarodnom zajednicom za svoj cilj je postavila međusobnu suradnju država članica, donijela razne politike i pravila, postavila kriterije koji će se odnositi na sve države članice, ali i koje će iskoristiti razne gospodarske pogodnosti. U radu se prikazuje institucionalni ustroj koji ograničava rizik što se tiče stabilnosti cijena, a to je...
Fond Possegana: duh prošlosti i poticaj budućnosti zavičajnih zbirki
Fond Possegana: duh prošlosti i poticaj budućnosti zavičajnih zbirki
Bernarda Mautner
Zavičajne zbirke čine mali postotak ukupnog fonda narodnih knjižnica, no nesumnjivo su njihov najvrjedniji dio. Izvorna, stara i rijetka izdanja mnogih djela još uvijek stoje prašnjava na nekoj zabačenoj polici ili u ormaru. Srećom, percepcija knjižnica se mijenja, a s njom i pogled samih knjižničara na njihovu ulogu pružatelja informacija, upotpunjenu onom promicatelja baštine. U ovom će radu biti opisan razvoj Gradske knjižnice Požega i njoj pripadajuće zbirke Possegana....
Formiranje projektnog tima
Formiranje projektnog tima
Ena Kaučić
Prilikom realizacije svakog projekta ključno je formirati kvalitetan projektni tim. Na taj način organizacija osigurava nužne kompetencije za uspješno ostvarivanje unaprijed postavljenih projektnih ciljeva. Učinkovit je onaj projektni tim unutar kojeg se članovi međusobno nadopunjuju, odnosno mora biti cjelovit i uravnotežen. Projektni menadžer zajedno s ostalim članovima čini projektni tim. Od voditelja projekta se očekuje da motivira, povezuje i nadahnjuje tim te vodi uspješnu...
Franjevački samostan i knjižnica u Cerniku
Franjevački samostan i knjižnica u Cerniku
Ana Selichar
Franjevci su katolički red kojeg je utemeljio sv: Franjo Asiški i odredio mu pravilo prosjačkih redova. Franjevci su muški red odobren od Inocenta III., a konačno ih je potvrdio 1223. godine papa Honorije III. Njihova tri zavjeta su siromaštvo, čistoća i poslušnost. Nose smeđe habite s kukuljicom i bijeli pojas s tri čvora na kojem visi krunica. Na naše prostore franjevci dolaze oko 1232. godine kad se spominje Provincia Sclavoniae, a sjedište joj je bilo u Splitu ili Zadru....
Franjevački samostan u Osijeku - ishodište vjerskog, obrazovnog i kulturnog života grada
Franjevački samostan u Osijeku - ishodište vjerskog, obrazovnog i kulturnog života grada
Suzana Jozinović
Kao sveučilišni grad, Osijek svoje preteče ima u franjevačkim visokim školama, koje su Osijek učinile kulturnim i obrazovnim središtem tadašnjeg doba. Franjevci su prvi hrvatski andragozi, koji poučavaju narod u svim vještinama dobra i uspješna života. Polažu temelje etnografiji i etnologiji, a tvorci su i prve sinteze hrvatskog književnog jezika, njihov utjecaj na ove prostore jest neprocjenjiv. Iako je tiskara prvenstveno osnovana za potrebe studija, svojim radom i tiskanjem...

Pages