| Abstract | Počevši od definiranje informacijske djelatnosti u knjižnici, te osnovnog pojma- informacije, rad pojašnjava ulogu bibliotekara kao informatora. Kategorizacijom korisnika moguće je odrediti sadržaje i oblike rada s korisnicima, te načine usmjeravanja i poučavanja korisnika. Poglavlje organizacije djelatnosti informacijske službe u knjižnici upoznaje čitatelja s podjelom djelatnosti na izravne i neizravne, kao i informacijskim upitima. Izravnim djelatnostima smatramo sve usluge koje bibliotekar pruža u izravnom kontaktu s korisnikom, dok u neizravne svrstavamo izgradnju i održavanje priručnih zbirki, uspostavljanje i održavanje veza s vanjskim informacijskom servisima i knjižnicama, suradnju s javnošću, administrativne poslove i slično. U tom kontekstu čitatelj saznaje važnosti, odgovornost, ali i problematiku knjižničareve komunikacije s korisnikom. Također, rad upućuje na izvore informacija u knjižnici, ali i odnose s javnošću. Razlikujemo primarne, sekundarne i tercijarne izvore informacija. Primarni su izvori objavljeni ili neobjavljeni izvorni autorski radovi, tj. pisana duhovna ostvarenja, te usmena izlaganja autora (predavanja, govori, referati na skupovima). Sekundarni su izvori oni koji donose informacije o sadržaju primarnih izvora, odnosno korisnika upućuju na same primarne izvore. To su primjerice bibliografije, kazala, časopisi sažetaka, katalozi i slično. Tercijarni izvori sadrže informacije nastale korištenjem ili obradom primarnih i sekundarnih. Tu se svrstavaju bibliografije bibliografija, enciklopedije, biografski i drugi priručnici. Glavna značajka je da većina tercijarnih izvora ne donosi bibliografske podatke korištenih primarnih i sekundarnih izvora. Zbog toga se ne mogu koristiti za dobivanje bibliografskih informacija. Kao i u svakoj djelatnosti, u knjižničarstvu je također potrebna samoprocjena, odnosno praćenje učinkovitosti rada knjižnice. Prema Lancesteru navedeni su kriteriji po kojima se određuje učinkovitost knjižnice, a to su: cijena, vrijeme, kvaliteta, te odnos cijene i kvalitete usluge. |
| Abstract (english) | Starting from the definition of an informational activity within a library and of the basic term - information -, the paper explains the role of a librarian as an informer. The contents and and the forms of a user-related operation, as well as the modalities to guide and instruct the users, are possible to be determined by user categorization. A chapter titled "Organization of Information Service within a Library" introduces a reader to a division of the activity in the direct and indirect one, as well as to the information inquiries. All the services provided by a librarian in a direct contact with a user are considered to be the direct activities, whereas the compilation and maintenance of directory collections, the establishment and maintenance of relations with the external information services and libraries, and a collaboration with the public, administrative affairs, etc., are classified as the indirect ones. In this context, the reader learns about significance, responsibility, and problematic of a librarian - user communication. Additionally, the paper directs to the library-based information sources but also to public relations. One may distinguish the primary, secondary, and tertiary information sources. The primary ones are the published or unpublished author papers, i.e., the written spiritual creations, as well as the auctorial exposes (lectures, orations, and symposial presentations). The secondary sources imply those providing information on the primary source contents, i.e., they direct a user to the primary sources themselves. E.g., they are bibliographies, directories, journal abstracts, catalogs, etc. The tertiary sources contain the information created by the usage or retrieval of the primary and seconary ones. Biliographic bibliographies, encyclopedias, and biographic and other enchiridions are classified herein. The main characteristic ist the one that most tertiary sources do not provide bibliographic entries pertaining to the primary and secondary sources used, and thus they cannot be deployed to obtain a bibliographic information. A self-estimation, i.e., a monitoring of library operation efficacy, is also necessary in Library Sciences, as well as in any other activity. According to Lancaster, adduced are the criteria to determine library efficacy, implying price, time, quality, and a favorable price - service quality ratio. |
