| Abstract | Nogomet je danas najpopularniji svjetski sport zbog svoje ukorijenjenosti u ljudskoj prirodi. Najraniji trag kojeg FIFA (krovna svjetska nogometna organizacija priznaje je kineski cuju iz 3. st. pr. Kr. Igre slične nogometu mogu se pronaći i u drugim razdobljima i drugim civilizacijama poput antičke Grčke, pretkolumbovske Amerike ili renesansne Firence. Nogomet u današnjem obliku zasluga je Britanaca koji su 1864. prvi uspostavili moderna pravila igre koja vrijede još i danas te koji su nogomet proširili u svojim kolonijama koje su u 19. st. sadržavale čak jednu četvrtinu svjetske populacije. S obzirom da je od početaka nogometa do danas prošlo preko 150 godina, različita društvena i politička zbivanja uzrokovala su i evoluciju nogometa kao igre i kao društvenog fenomena. Filozofija igre u nekim je slučajevima blisko povezana s društvenim promjenama što se vidi na tri primjera: Brazila i Argentine u Južnoj Americi te Nizozemske u Europi. Svojom moći da privuku široki spektar ljudi, nogometni klubovi u 20. stoljeću počinju dobivati sve veći društveni značaj kao predstavnici svojih zajednica. U nekim slučajevima, potlačene zajednice svoj nogometni klub vide kao svog najboljeg predstavnika kroz koji izražavaju svoje mišljenje i identitet. Vrste identiteta možemo podijeliti na etničke, religijske, političke, klasne, regionalne i lokalne. One počivaju na percipiranoj „različitosti“ navijača jednog kluba u odnosu na sve druge te je nerijetko obilježeno i nasilnim ponašanjem. Zbog te pojave nasilja, „huliganizma“, od 1960-ih, potrebno je proučiti psihologiju navijača te pružiti sociološki prikaz navijačke skupine. Pojedinac unutar navijačke skupine doživljava ono što psiholozi zovu deindividuacija, gubitak svojih društvenih normi i prihvaćanje normi skupine. Također, s obzirom na tvrdnju da je povremeno suočavanje s rizičnim situacijama potrebno za održavanje psihofizičkog zdravlja, pojedinac koristi tu „prednost“ da sudjelovanjem u nasilju uprazni tu potrebu. Nogometni navijači i njihovi rituali mogu se usporediti s religijom jer sadrže čitav niz posebnih ponašanja koja se nalaze u vjerskim obredima poput inicijacije, mitova ili sudjelovanja u navijanju u „hramu“, odnosno stadionu. Međutim, nisu svi navijači jednaki. Najžešći među njima tvore cjelinu koja se naziva „ultrasi“, a koji osim nasilja imaju i druge načine izražavanja: vizualne (zastave, šalovi, transparenti) i verbalne (pjevanje, skandiranje). |
| Abstract (english) | Today, football is the most popular sport in the world due to it's roots in human nature. The earliest trace FIFA (International Football Federation) recognizes is the chinese game cuju which dates back to cca 300 BC. Games similar to football can be found in other eras and civilizations such as ancient Greece, pre-Columbian Americas and Florence during the renaissance. Football in it's modern form is attributed to the British who, in 1864, were the first to establish modern rules of the game which are in place today, and who spread football in their colonies which, in the 19th century, comprised of one quarter of the world's population. Considering that, since then, more than 150 years have passed, different social and political events caused football to evolve as a game and as a social phenomenon. Philosophy of the game is in some cases closely related to social changes and it can be observed on three examples: Brasil and Argentina in South America and the Netherlands in Europe. With it's power to bring together such large masses of people, the importance of football clubs in the 20th century begins to rise as they become representatives of their communities. In some instances, oppressed social groups see their football clubs as the best representative they have. Types of identities can be split into: ethnic, religious, political, social class, regional and local. Their roots are in the percieved difference between supporters of one club and everyone else on the basis listed above, and are often coupled with violent behavior. Because of this violence, also called „hooliganism“ which became a social issue in the 1960's and lasts even today, it is important to study the psychology of a football fan and also give a sociological view of a supporter's group. An individual within a group experiences what psychologists call „deindividuation“, a loss of their personal inhibitions and acceptance of the norms of the group. Also, since an occasional experience of a risky situation is claimed to be essential for one's psychological and physical health, an individual uses violence as a way to fulfill that need. Football supporters and their rituals can be compared to religion as they include a number of special behaviors that can be found in religious life such as initiation of a supporter, myth, and taking part in a „mass“, a match, inside a „temple“, a stadium. However, not all football supporters are the same. The loudest and most committed among them create a group called „ultras“, who, other than violence, have other ways of expressing themselves: visual (flags, scarves and banners) and verbal (singing and chanting) expressions. |
