Abstract | Kultura jest ono što Homo faber stvara iz prirode, iznad prirode ili protiv prirode. To je čovjekova intervencija u svijet, srazmjera moći njegovih znanja i tehnologije, kojom priroda postaje dijelom povijesti – trošeći se ili bivajući manje prirodnom pod utjecajem ljudskoga rada. Nema sumnje da mijenjanje prirode radom najviše pogađa životinjski svijet. U civilizaciji ponajprije životinjska staništa i same životinje, u njihovoj konstituciji i ponašanju, nisu više ono što su prije bila (Visković 1996, 343). Praznovjerja o mačkama brojna su i raznolika. Pritom je moguće uočiti i razlikovnu odrednicu da ona kategorija koja je za neke pripadnike praznovjerje, za neke može biti područje vjerovanja. Primjerice, crna mačka obično se smatra znakom loše sreće, dok je bijela mačka nositeljica sreće. U renesansnoj Europi smatralo se da su mačke prerušene vještice ili vještičje pomagačice i zbog toga su bile spaljivane na lomači zajedno sa svojim vlasnicama. Dugi niz stoljeća bivaju diskriminirane zbog boje krzna, povezivane sa samim vragom, mističnim životinjama te predstavljaju simbol siromaštva. Mnogi autori, pjesnici i umjetnici koristili su se mačkama kao motivima u svojim djelima. Nekada je mačka smatrana samo slugom, a danas se za nju vrijeme drastično promijenilo nabolje. Najbolji pokazatelji jesu istraživanja raznih medija i korištenja mačkama u svrhu promoviranja neke marke ili samih vlasnika, oblačenje mačaka te uz to i razni filmovi fantastičnoga žanra u kojima su mačje sposobnosti pripisane ljudskim aktantima odnosno aktanticama. U kulturološkoj i medijskoj reprezentaciji crne mačke kao objekta, ali i kao subjekta, možemo uvidjeti kako se zbog crne boje krzna mačka diskriminirala na različite načine, dajući im antropomorfna i zoomorfna obilježja. Vodeći se definicijom specizma, koji se definira kao diskriminacija na osnovi ne-ljudske vrste, provedeno je kratko online istraživanje na društvenoj mreži Facebook u obliku Google obrasca. Cilj istraživanja bio je istražiti koliko su ispitanici upoznati sa specizmom, znaju li ga definirati te koliko su praznovjerni. Rezultati ankete doveli su do zaključka kako ispitanici u postotku od 65% nisu upoznati s pojmom, a 75% ne zna što on definira, te da je praznovjerje u društvu Republike Hrvatske prošireno. |
Abstract (english) | Culture is what Homo faber creates from nature, above nature, or against nature. It is man's intervention in the world, the likeness of the power of his knowledge and technology, by which nature becomes a part of history - spending or cracking down on human activity. There is no doubt that by altering nature, work is most affected by the animal world. In civilization, primarily animal habitats and animals themselves, in their constitution and behavior, are no longer what they used to be (Visković 1996, 343). Superstitions about cats are numerous and varied. For example, a black cat is usually considered as a sign of bad luck, while a white cat means happiness. In Renaissance Europe, they think that cats are disguised witches or skillful witchcraft assistants and are therefore burnt alive together with their owners. For many centuries, they are discriminated against by the color of their fur, linked to the devil itself, seen as mystical animals, and as a symbol of poverty. Many authors, poets and artists used cats as motives in their works. Sometimes the cat was only considered as a servant, and today it has drastically changed, luckily for them. The best indicators are numerous researches of media while they're using cats to promote a brand or owners, cloaking, and also numerous fantasy genre films in which cat's ability is given to a man. In the cultural and media representation of a black cat as an object, but also as a subject, we can see that because of the black color of a cats fur, cat been discriminated in different ways, giving them anthropomorphic and zoomorphic features. Guided by the definition of the speciesism, defined as discrimination on the basis of a non-human species, a short online research on the social network Facebook was conducted as a Google form. The aim of the research was to investigate how many respondents are familiar with the term speciesism, whether they know how to define it, and how superstitious they are. The results of the survey led to the conclusion that 65% of respondents are not familiar with the term, and 75% do not know what they are defining, and superstition in the society of the Republic of Croatia has been extended. |