U ovom diplomskom radu pod nazivom Feministička književnost, Virginia Woolf začetnica feminističke književne kritike, središnja je os feminističke književnosti. U eseju "Vlastita soba", ona se prisjeća žena koje su pisale o pravima žena te ih naziva majkama feminističke književnosti. O majkama će biti govora i u ovom radu, a poznate su pod imenima Marry Wollstonecraft i Olympe de Gouges. U nastavku rada pozornost će se obratiti na one kojima je Virginia Woolf književno feministička majka. Doris Lessing, najstarija spisateljica koja je osvojila Nobelovu nagradu za književnost 2007. godine, nasljednica je feminističke književnosti Virginije Woolf. U Hrvatskoj je vrijeme Virginije Woolf jedna žena pisala o srodnim temama i zalagala se za emancipiranu ženu. Ona je vedeta hrvatske književnosti i “patuljasta amazonka” hrvatskog feminizma-Marija Jurić Zagorka. Woolf je pisala opsežne dnevnike objavljene pod nazivom Skice prošlosti, a u mnogim njezinim djelima prevladavaju autobiografski likovi. Autobiografija se pokazala kao izvrstan književni žanr u feminističkoj književnosti što su potvrdile i hrvatske spisateljice, Slavenka Drakulić i Dubravka Ugrešić. Kratki pregled feminističke književnosti završit će hrvatskom predstavnicom mladih naraštaja feminističkih spisateljica. Zanimljivo je da je ovaj diplomski rad temeljen na odnosu majka-kćer na književno-feminističkoj osnovi, ali završava srodnim odnosom majke i kćeri, hrvatskih feminističkih spisateljica, Slavenkom Drakulić i Rujanom Jeger.