Naslov Feministička književnost
Naslov (engleski) Feminist Literature
Autor Jelena Nikolić
Mentor Zlatko Kramarić (mentor)
Član povjerenstva Anđelko Mrkonjić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Zlatko Kramarić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Željko Pavić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za kulturologiju (Katedra za kulturalni menadžment) Osijek
Datum i država obrane 2016-05-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Sociologija Posebne sociologije
Sažetak U ovom diplomskom radu pod nazivom Feministička književnost, Virginia Woolf začetnica feminističke književne kritike, središnja je os feminističke književnosti. U eseju "Vlastita soba", ona se prisjeća žena koje su pisale o pravima žena te ih naziva majkama feminističke književnosti. O majkama će biti govora i u ovom radu, a poznate su pod imenima Marry Wollstonecraft i Olympe de Gouges. U nastavku rada pozornost će se obratiti na one kojima je Virginia Woolf književno feministička majka. Doris Lessing, najstarija spisateljica koja je osvojila Nobelovu nagradu za književnost 2007. godine, nasljednica je feminističke književnosti Virginije Woolf. U Hrvatskoj je vrijeme Virginije Woolf jedna žena pisala o srodnim temama i zalagala se za emancipiranu ženu. Ona je vedeta hrvatske književnosti i “patuljasta amazonka” hrvatskog feminizma-Marija Jurić Zagorka. Woolf je pisala opsežne dnevnike objavljene pod nazivom Skice prošlosti, a u mnogim njezinim djelima prevladavaju autobiografski likovi. Autobiografija se pokazala kao izvrstan književni žanr u feminističkoj književnosti što su potvrdile i hrvatske spisateljice, Slavenka Drakulić i Dubravka Ugrešić. Kratki pregled feminističke književnosti završit će hrvatskom predstavnicom mladih naraštaja feminističkih spisateljica. Zanimljivo je da je ovaj diplomski rad temeljen na odnosu majka-kćer na književno-feminističkoj osnovi, ali završava srodnim odnosom majke i kćeri, hrvatskih feminističkih spisateljica, Slavenkom Drakulić i Rujanom Jeger.
Sažetak (engleski) This thesis titled Feminist literature, Virginia Woolf pioneer of feminist literary criticism, is the central axis of feminist literature. In her essay ”Room of one own”, she recalled the woman who wrote about women's rights and calls them mothers of feminist literature. About mothers will be discussed in this paper, and they are known under the names of Mary Wollstonecraft and Olympe de Gouges. In addition, attention will be paid to those for who Virginia Woolf is literary feminist mother. Doris Lessing, the oldest writer who won the Nobel Prize for Literature in 2007, the successor to the feminist literature of Virginia Woolf. At the same time, in Croatia, one woman wrote on related topics and campaigned for the emancipated woman. She was "dwarf Amazon" Croatian feminist-Marija Juric Zagorka. Woolf wrote extensive diaries published under the title Sketches of the past, and in many of her works prevail autobiographical characters. Autobiography proved to be an excellent literary genre in feminist literature which was confirmed by Croatian writer Slavenka Drakulic and Dubravka Ugresic. A short overview of feminist literature will end Croatian representative of the young generation of feminist writers. It is interesting that this thesis is based on the relation mother-daughter on literary-feminist grounds, but ends with similar relationship of mother and daughter, Croatian feminst writer Slavenka Drakulic and her daughter Rujana Jeger.
Ključne riječi
Feminizam
feministička književnost
majke feminističke književnosti
Virginia Woolf
Marry Wollstonecraft
Olympe de Gouges
Doris Lessing
Marija Jurić Zagorka
Slavenka Drakulić
Dubravka Ugrešić
Rujana Jeger
Ključne riječi (engleski)
Feminism
feminist literature
the mother of feminist literature
Virginia Woolf
Marry Wollstonecraft
Olympe de Gouges
Doris Lessing
Marija Jurić Zagorka
Slavenka Drakulić
Dubravka Ugrešić
Rujana Jeger
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:156:080065
Studijski program Naziv: Kulturologija; smjerovi: Kulturni menadžment, Medijska kultura, Knjižničarstvo Smjer: Kulturni menadžment Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra kulturologije uz naznaku smjera (mag. cult.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Naknadno digitalizirana
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-01-03 08:37:13